субота, 24. децембар 2016.

Isplativost malinjaka

    Da li je isplativo gajiti maline ?

    Zavisi koga pitate...
    Ako pitate nekog ko nikad nije video malinjak, reci ce vam: " Sigurno da jeste cim se toliko prica o njoj." Ako pitate malinara koji se malinarstvom bavi 20,30 i vise godina, dobicete potpuno drugaciji odgovor,tipa: "Nema nista od toga,evo ja radim godinama pa ..." Postavlja se pitanje, "pa zasto radite ako je neisplativo?!"

                     Sta je tu istina ?

   Istina je uvek negde izmedju...
U tekstu koji sledi cu pokusati da objasnim ove kontradiktorne odgovore.
Najteze je onima koji tek planiraju da se bave malinarstvom,i nadam se da ce im ovaj post pomoci i otkloniti neke dileme. Isto tako moze biti koristan i iskusnim malinarima ukoliko su spremni i zele da neke svari promene i preispitaju sebe.
Znam da ce mnogi reci da je najlakse nesto napisati...ali znam i da ce mnogi sebe pronaci...

 Zasto postoji misljenje da malinari zaradjuju milione ?

Kada niste malinar ,gledate sa strane, obicno vidite velike sume novca koje se svako vece,ili nedeljno isplacuju proizvodjacima u toku berbe. Ali to nije realna slika jer ne znate koliko je taj isti proizvodjac morao uloziti sredstava ,rada i vremena da bi stigao do te faze da mu se ulozeno vraca (napominjem da Vilamet dolazi na pun rod tek trece godine) i kolike izdatke on ima.Kada se sve sabere i oduzme - zarade ima i ona nije zanemarljiva, ali nemojte ocekivati da se brzo obogatite jer je za to kao i u svakom poslu potrebno vreme.Solidnu zaradu mozete i treba da ocekujete, koliko,zavisi od vas npr. malinjak od 500 m duznih moze dati rod od 500kg -3000kg.

Zasto proizvodjaci kazu da je mala zarada ?

Ovo je pitanje zbog kog najcesce dolazi do nesuglasica. Kada vam neki malinari kazu ovu recenicu ,nisu vas slagali jer oni pricaju sopstveno iskustvo.
 Navescu nekoliko razloga zasto je tako :
- bavljenje poljoprivredom u nasoj zemlji je danas nesiguran posao, pa ljudi ne smeju da se oslone na jednu kulturu, vec sade i gaje ;maline, kukuruz, krompir, paprike uz to se bave i stocarstvom...Sve je to onda jedan zacarani krug. Kada imate previse obaveza- sve se uradi delimicno,nista potpuno jer je nemoguce. Zbog drugih obaveza veliki deo malinara ne ulazi u svoje zasade od berbe do proleca. Rezultat je smanjen prinos-mala zarada.
-Neadekvatna raspodela zarade je takodje jedan od razloga. Nemam nameru nikog da vredjam ali kako je malina jedna od isplativijih kultura, cesto se srecem sa ljudima koji novac zaradjen od maline uloze u gajenje krompira, kukuruza...Na kraju zarade nema, ali zarada od maline je sve sto ostane kada se odbije ulozeno u malinjak !!! A gde cete vi to potrositi to je licni izbor.
-Poslednje ali ne manje vazno je to sto se cesto sredstva za zastitu bilja, razne vrste djubriva i sl uzmu na odlozeno placanje od hladnjaca ili nekih drugih firmi (cesto po vecim cenama nego za gotovinsko placanje). Tada ste obavezni da deo roda date za otplatu sredstava.U tom slucaju nemate izbor kome predati malinu...


Na osnovu svega navedenog, moze se zakljuciti da je malinarstvo isplativo, a koliko zavisi od nas samih  i naravno cene , na koju mi mozemo uticati tako sto cemo berbu docekati bez dugovanja, kako bi mogli malinu predati "onom ko vise plati".






Autor: ZVRCKO



   



среда, 21. децембар 2016.

Parcela i zemljiste za malinjak

   Za podizanje zasada moramo gledati da ispunimo sto vise uslova kako bi nam kasnije bilo lakse odrzavati malinjak. Nemoguce je ispostovati sve, ali ako vec imamo izbor moramo obratiti paznju na polozaj parcele i zemljiste.



              Koju parcelu odabrati ?

    Ukoliko imate vise parcela prvo izdvojte one na severnim stranama ( severoistok, severozapad), potom na istocnim, zapadnim i na kraju juznim.Pozeljno je da parcela bude sa blagim nagibom.
Odgovaraju joj zemljista koja su rastresita, lako propustljiva ,vlazna i plodna.Veoma je vazno da izbegavate zemljista gde se zadrzava voda jer je malina veoma osetljiva na visak vode i postoji velika mogucnost da vam se zasad osusi.Takodje, voda ce kasnije praviti problem jer je takvo zemljiste pogodno za razvoj plamenjace.
    Da bi odredili gde vam je najidealnije posaditi malinu obavezno uradite analizu zemljista !!! Tada cete znati da li je ta parcela  uopste pogodno za malinjak ili ne. Vecina tih institucija ce vam dati i objasnjenje i preporuku ali...ja vam preporucujem da nadjete nekog iskusnog, proverenog agronoma ( jos bolje ako i sam ima svoj zasad ili vec brine o nekim drugim malinjacima) i sa njim se posavetujete... Zasto?  Pored toga sto neko ima znanje, treba da ima i iskustvo, tek tada vam moze dati pravi savet a ne da eksperimentise sa necim sto je vase.

               Na sta obratiti paznju u rezultatima analize zemljista?

   U svakom slucaju obratite paznju na ph zemljista,potom na humus. Ove dve stavke su vam najbitnije  jer njihova korekcija je spora i traje godnama., Po knjigama idealan Ph za malinu je od 5.5-6.5 u KCL. Vi trazite da se uradi i PH U VODI- STO VAM JE BITNIJE. Ona je skoro uvek veca od one u KCL. Ukoliko je ph u vodi ispod 6.5 slobodno sadite maline, ako je veca -mislim da je bolje da odustanete od malina i  odlucite za neku drugu kulturu. Postoje nacini kojima se to moze srediti ali je proces vrlo spor.
  Dakle, malina ce uvek biti bolja na kiselom zemljistu nego na alkalnom, makar ta kiselost bila i izmedju 3- 4 u KCL.Vecina malinjaka u Zapadnoj Srbiji je na kiselim zemljistima !!! Kiselost se popravlja unosenjem mlevenog krecnjaka ili duplo manjom dozom kreca sa stajnjakom,koji se potom zafrezira.
  Humus je jako bitan i pozeljno ja da bude izmedju 4%-5%, mada sve preko 3% je ok. Za njegovu korekciju se dodaje dobro zgoreo govedji stajnjak ili neko organsko djubrivo.
  Ove dve stavke su najbitnije kod odabira parcele, potom ide fosfor.
   Fosfor (P) je znacajan zbog sto boljeg razvoja korena- a kad imate dobro razvijen koren ,onda ce i porast i radjanje biljke biti zadovoljavajuce. Veoma je potreban tek posadjenim sadnicama i trebalo bi ga uneti pri sadnji ne vezano za rezultat analize.Zadovoljavajuci nivo fosfora je > 12, sve ispod se smatra niskim nivoom. Kolicina fosfora se najbrze koriguje tecnim djubrivima, primenom organskih djubriva sa visokim procentom P, i naravno tu su vestacka mineralna djubriva takodje sa povecanim P.


  Nakon odabira parcele sledi priprema zemljišta i sadnja maline, detaljnije pročitajte OVDE.




Autor: ZVRCKO
 






уторак, 20. децембар 2016.

Maline i nadmorska visina


  Postovi koje pisem ovde su bazirani na mom licnom iskustvu i iz onog sto sam videla svojim ocima. Sve napisano se pre svega odnosi na sorte VILAMET I TJULAMIN, jer sa njma radim. Na vama je da li cete to prihvatiti ili ne...
  Videla sam mnogo malinjaka i po tome mogu zakljuciti da su najbolji oni u brdsko-planinskim predelima. Znam da se neke sorte kao sto su polka i polana gaje i u ravnici ,na alkalnim zemljistima, ali o njima ja necu pisati jer nemam iskustva s njima i sve sto bih napisala bilo bi nagadjanje a to ne zelim.
  Dakle, nadmorske visine od nekih 500m-900m su po meni idealne za malinu vilamet.
  Zasto?
  Pa na tim visinama i pored velikih klimatskih promena i dalje imamo sva 4 godisnja doba, a ona su malini jako bitna kako bi fino prelazila iz jedne razvojne faze u drugu.
  Prolece sa umerenim temperaturama,sa kisom (bitno za  razvoj biljke ali i za rastvaranje djubriva koja se unose u prolece.Dzabe ste bacali osnovna djubriva ako ona ostanu na povrsini i ne rastvore se).Topla leta sa svezim nocima gde se ujutru formira rosa, i cesti vetrovi koji rashladjuju vazduh (za malinu nisu dobre ni visoke temperature preko 30C).Jesen je bitna jer su biljci potrebne nize temperature i jutarnja slana, kako bi opao list i omogucio biljci da spremna udje u fazu mirovanja.
   Zima- pozeljno je da bude sa sneznim padavinama, jer ukoliko ih nema vece su sanse za izmrzavanje biljke tj. pupoljaka.

  Malinjaci na nadmorskim visinama preko 1000m lepo uspevaju i daju dobre prinose, samo cesto imaju problem zimi sa velikim kolicinama snega koji zna napraviti ozbiljnu stetu jer polomi mnogo lastara.Ali malina je takva biljka da uvek nesto i ostane za vezivanje u prolece. Takodje stetu u planinskim predelima cesto nanose i prolecni snegovi (desava se da padaju u aprilu pa i maju a malina je tada uveliko ulistala sto nje dobro).

  Malinjaci ispod 400m, a da su vilamet, cesto po izgledu ne lice na malinjak vec na neki neuspeo pokusaj...Visine oko 1m, sa bocnim granama po 10cm...imaju i oni prinos ali koliko su isplativi je veliko pitanje.
Svesna sam da svako hvali svoje ali budimo malo realni.

  Gajenje maline je izazov kao i sve drugo sto se radi "pod otvorenim nebom".Zna se u kojoj je fazi sta potrebno uraditi (ni pre ni kasnije), u to se mora uloziti trud i rad ali potrebno je da vam vremenske prilike to dozvole...Treba vam "dobra zemlja",povoljan polozaj parcele, geografski polozaj, adekvatan odnos elemenata u zemljistu...A da li se sve moze ispostovati ??? Naravno da ne moze zato treba odrediti prioritete, ostalo prilagodjavati i koracati napred putem koji ste sebi zacrtali...


  Zato ja cesto kazem da je malinarstvo umetnost jer treba u jednu celinu upakovati mnogo stvari koje su na prvi pogled ne spojive...


     

Autor: ZVRCKO,gajenjemaline.blogspot.rs

недеља, 18. децембар 2016.

O meni

    Najteže je pisati o sebi, zar ne?

    Ime kojim me ovih dana najčešće zovu je MAMA. Da, to je moje osnovno i najvažnije zanimanje, na drugom mestu je to što sam zdravstveni radnik, trece je malinarstvo (to radim sa suprugom).Kada se ovome doda i ljubav prema pisanju dobije se ovaj blog...


    Za maline znam od kada znam za sebe. Odrasla sam pomažuči roditeljima u malinjaku...A onda, igrom sudbine, put me odveo na drugu stranu...Ali pre nekih 6 godina suprug i ja, iako zaposleni,smo razmišljali o nekom dodatnom poslu. Nakon nekog vremena odluka je pala...MALINE.  Smatrali smo da nam je to najlakše krenuti. Zašto? Moji roditelji se još uvek bave malinarstvom (nikada nisu ni prestajali),ja sam imala neko osnovno znanje,suprug nikakvo (ali je  imao jaku želju i volju), imali smo svoju zemlju i to u malinarskom kraju.Kada je odluka donešena više nije bilo nazad. U početku nismo mnogo razmišljali da li ćemo sve uspeti na vreme da uradimo...Jednostavno smo takvi da kad nešto odlučimo nema odustajanja.

    Osnovno smo znali, a želeli smo da idemo nekim drugim pravcem u odnosu na onaj kojim je išla večina malinara a i dalje idu... Krenuli smo da učimo i da se raspitujemo o svemu vezanom za malinu.Znali smo da nikakvo zaduživanje ne dolazi u obzir i da sve sto radimo moramo pokriti postojećim sredstvima kako bi nakon berbe znali da li smo u plusu ili u minusu.I najmanje ulaganje stavljali bi na papir...

    Najteže mi je bilo to što su i moji roditelji sumnjali u nas...Komentara tipa: "Kako ćete vi to","kada",",ko će vam brati","ne bacajte to djubrivo","to za prskanje vam ne treba",bilo je mnogooooo. Sa druge strane ih razumem jer smo mi radili nešto drugačije od njih.Spajali smo tradicionalni način uzgoja maline sa nečim za njih novim.A onda su i oni krenuli da seku i iznose stare maline posle berbe (do tad se to radilo u proleće).😊😊😊

Dakle...

Uprkos mnogobrojnim negativnim komentarima krenuli smo sa nekih 12-13ari  i to smo lagano obradjivali.Kad je vreme berbe uzimali bi odmor. Čak smo uspevali da odemo i na more posle berbe. To je bio dodatni prihod...Mi zadovoljni...

Tako je vreme prolazilo a mi smo svake godine imali pozitivan saldo...

Pre 2 godine iznajmili smo još 60 ari maline...

Na proleće nam je u planu podizanje zasada od nekih 50 ari...

Napominjem da nisam agronom i nemojte očekivati stručne komentare.   Neću vam predlagati ono što mi već nismo probali, ali ću se potruditi da vam prenesem svoje iskustvo što verodostojnije,da li ću u tome uspeti pokazaće vreme...



петак, 16. децембар 2016.

Prvi koraci u malinarstvu

    Sve sto nam se desavalo poslednjih decenija, dovelo je do toga da veliki broj ljudi tesko zivi i bukvalno "krpi kraj s krajem." Vecina se pomiri sa "svojom sudbinom" i radi od jutra do mraka za neki minimalac.Samo mali broj hrabrih uzme tu istu sudbinu u svoje ruke.

   Odluku da li pripadate vecini ili manjini morate doneti sami- to vam niko ne moze pomoci !!!

Ako ste cvrsto resili da idete napred i izabrali da se posvetite malinarstvu,samo cu reci bravo, na pravom ste putu..

          Sta je potrebno uraditi pre podizanja zasada?


 1. Shvatite ovaj posao kao i svaki drugi i budite spremni da u njega ulozite ne samo novac, vec i svoje vreme i rad.Svaki posao nosi sa sobom odredjeni rizik pa tako i ovaj, ali ko ne rizikuje taj ne profitira. Ovde su definitivno mnogo vece sanse da se uspe ukoliko radite pametno i odgovorno.

2. Ucite, citajte. Ni u jednom poslu ne mozete uspeti ukoliko ne poznajete osnovna nacela. Morate znati sta se radi i kako  se radi.

3. Odlucite u kom kraju bi podizali zasad.

4. Ako imate svoju parcelu raspitajte se kako uspeva malina u vasem kraju (kod ljudi koji je vec gaje),kako ide otkup (sto je mozda jos bitnije).

    PREDNOST- nema ulaganja za kupovinu zemljista, MANA -ukoliko je to kraj gde se slabo gaji malina mozete imati problema sa otkupom (ako nema hladnjaca u okolini).

5. Ukoliko planirate da kupite ili iznajmite zemlju ,onda gledajte da to bude neko mesto gde se ljudi aktivno bave malinarstvom vec dugi niz godina.
Sto se tice iznajmljivanja imate 2 opcije :
            -da iznajmite zemljiste bez zasada pa da ga sami podizete
            -da iznajmite postojeci zasad
  U oba slucaja se prave dugogodisnji ugovori.

    PREDNOST-imate uvek koga pitati za savet, imate organizovan otkup,MANE-vece ulaganje zbog kupovine (iznajmljivanja) zemljista,krecete iz pocetka na nepoznatom terenu.

6. Stavite na papir novac koji planirate da ulozite.

7. Izaberite parcelu  i uzmite zemlju na analizu.

8. Rezultate analize dajte da pogleda neko strucno lice (agronom).Od rezultata Vam zavisi cak i to da li uopste saditi malinu. Da se razumemo : Malina se moze saditi gde hocete i ona ce se primiti ali mogu izostati rezultati (mozete se truditi i raditi koliko hocete ispostovati i moguce i nemoguce a da na kraju kada berete plodove svog rada izostane ocekivani prinos a sa njim i zarada). Znaci ako vec ulazete novac i ulazite u posao ,ulozite ga pametno.

9. Napravite spisak svega sto vam je neophodno da kupite (sadnice, djubriva na osnovu analize,sredstva za zastitu bilja,kolje(direci),zica,alati za rad....) Imajte u vidu da to sa spiska nije sve sto vam je potrebno.Uvek ce vam trebati nesto dodatno pogotovo ukoliko se podize veci zasad npr.novac za okopavanje, plevljenje,freziranje...

10. Ukoliko ste u mogucnosti mozete postaviti sistem za navodnjavanje i protivgradnu mrezu,ali to neka Vam bude kao nesto sto treba ali nije obavezno za pocetak.


PREPORUKA:

Budite racionalni ,odredite prioritete i ne ulazite brzopleto u sve sto vam kazu. nemojte sebe dovesti u situaciju da ste npr. postavili sistem za navodnjavanje a nemate da kupite sadnice.
Udjite u posao hrabro, odlucni i samouvereni. Verujte u sebe i uspeh nece izostati.



                 I PUT OD HILJADU MILJA POCINJE PRVIM KORAKOM





Autor: ZVRCKO